Tokom trogodišnjeg trajanja doktorskih studija studenti treba da steknu najmanje 180 ESPB. Kurikulum je struktuiran tako da studentima omogući postepeno uvodjenje u naučno-istraživački rad, koji se, u zavisnosti od specifičnog interesovanja koje iskazuju, može usmeriti kroz definisana izborna područja.
U prvoj fazi studija, koja traje prva tri semestra, student sluša i polaže devet predmeta, po tri predmeta u svakom od prva tri semestra. Svi predmeti su jednosemestralni, a svakim predmetom stiču 10 ESPB, odnosno ukupno 90 ESPB. Predmeti na ovom programu su podeljeni u 4 korpe. U prvoj korpi se nalazi jedan predmet, koji se sluša u prvom semestru i on je obavezan za sve studente na programu. Svi ostali predmeti su izborni, ali bar 5 predmeta mora biti izabrano iz korpe 2, a dva iz proširene korpe 3. Za poslednji izborni predmet student može da izabere bilo koji sa akreditovanih DAS programa, koji zadovoljava uslove predvidjene Standardom 9 za polje TTN. Odabirom izbornih predmeta, student može da stekne jedno od tri usmerenja, koje se potvrdjuje u
dodatkom diplomi. Izborna područja su:
– Operaciona istraživanja,
– Nauka o menadžmentu,
– Upravljanje sistemima i računarska inteligencija.
Da bi stekao pravo za upis izbornog područja u dodatak diplomi, student treba da položi bar pet predmeta korpe 2 koja su predvidjena za to područje.
U drugoj fazi studija, u četvrtom semestru, studenti biraju mentora i uz njegovu aktivnu podršku sprovode studijski istraživački rad sa ciljem izrade pristupnog rada, koji prethodi prijavi doktorske disertacije, čijom uspešnom odbranom stiču 30 ESPB.
Odbranom pristupnog rada, i prijavom doktorske disertacije, započinje treća faza studija koja
obuhvata samostalan studijski istraživački rad sa ciljem izrade i odbrane doktorske disertacije čime studenti stiču još 60 ESPB.
Predmet akreditacije je program trogodišnjih doktorskih akademskih studija pod nazivom Optimizacija i analitika, čijim završavanjem kandidat stiče akademsku titulu Doktor nauka – organizacione nauke. Ishod procesa učenja je osposobljavanje studenata za samostalan naučnoistraživački rad u oblasti sistemskih nauka, sa naglaskom na poslovnu analitiku, kvantitativni menadžment (operaciona istraživanja) i računarsku statistiku i inteligenciju. Program je napravljen unapredjivanjem ranijih srodnih izbornih područja studijskog programa Informacioni sistemi i kvantitativni menadžment (od 2014.). Tokom trajanja studija, studenti treba da steknu najmanje 180 ESPB, uz uslov da su ostvarili najmanje 300 ESPB na osnovnim i diplomskim akademskim studijama u oblasti organizacionih ili srodnih nauka. U strukturi studijskog programa se razlikuju tri faze: u prvoj fazi pohadja se nastava i polažu ispiti; u drugoj fazi, za odabrani problem studenti pronalaze relevantne rezultate naučno-istraživačkog rada i imaju zadatak da u pristupnom radu daju pregled stanja sa sopstvenim kritičkim osvrtom. Poslednji deo pristupnog rada sadrži identifikaciju problema za koje bi student izveo samostalno istraživanje, ciljeve, plan istraživanja i očekivane naučne doprinose. Odbranom pristupnog rada započinje treća faza studija, studijski istraživački rad sa ciljem izrade i odbrane doktorske disertacije.
Tokom prva tri semestra, studenta prati i savetuje mentor studija iz reda nastavnika koji su u pokrivenosti predmeta na ovom programu. Kriterijumi za izbor mentora studija su navedeni u Standardu 8. Studenti slušaju po tri predmeta svakog semestra čijim polaganjem stiču po 10 ESPB, ukupno 90 ESPB. U četvrtom semestru studenti pristupaju izradi pristupnog rada, čijom odbranom stiču 30 ESPB. Sastavni deo pristupnog rada čini i Prijava teme doktorske disertacije. Tokom petog i šestog semestra studenti rade na izradi doktorske disertacije, a njenom odbranom stiču 60 ESPB.
Sopstveni istraživački interes student definiše izborom predmeta iz grupe predloženih predmeta na izbornom području (korpe 1 i 2), ali studenti imaju mogućnost da, uz saglasnost mentora studija, biraju predmete iz drugih izbornih područja na doktorskim studijama Fakulteta organizacionih nauka ili nekog drugog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Svrha studijskog programa je obrazovanje studenata tako da budu sposobni za visokokvalitetan i samostalan naučno-istraživački rad u oblasti sistemskih nauka, kvantitativnog menadžmenta, poslovne analitike, računarske inteligencije i pratećih srodnih disciplina. Studijski program je koncipiran tako da studente upozna sa najnovijim naučnim dostignućima, da ih osposobi za sopstveno kritičko ocenjivanje javno dostupnih naučnih rezultata, kao i da sami potom mogu da predlažu, organizuju i vode naučno-istraživačke projekte i timove, izvlače relevantne zaključke na osnovu sprovedenih istraživanja i publikuju radove iz navedenih naučnih oblasti.
Studenti doktorskih studija na ovom programu treba da unaprede svoja ranija stečena inženjerska znanja novim znanjima i veštinama, i da tako sticanjem kompetencija koje su društveno opravdane i korisne doprinose daljem razvoju društva, bilo u oblasti obrazovanja, naučnog istraživanja ili razvoja novih tehnologija, postupaka, proizvoda i usluga.
Studijski program doktorskih studija Optimizacija i analitika je uskladjen sa vizijom, misijom i ciljevima Fakulteta organizacionih nauka i postojećom organizacionom strukturom. U sebi integriše područja organizacije i vodjenja sistema (menadžmenta), koji imaju zadatak da ispune svrhu i postavljene ciljeve imajući u vidu, pre svega, primenu informaciono-komunikacionih tehnologija u savremenom društvu. Unutar jedinstvenog studijskog programa, izborni predmeti omogućavaju profilisanje obrazovanja u smerovima: tzv. „tvrdi” kvantitativni menadžment (operaciona istraživanja), poslovna analitika (nauka o menadžmentu) i upravljanje sistemima i računarska inteligencija.
Osnovni cilj studijskog programa doktorskih studija je da studenti tokom studiranja steknu vrhunska znanja, naučno-istraživače sposobnosti i akademske veštine iz oblasti poslovne analitike, operacionih istraživanja, kvantitativnog menadžmenta, upravljanja sistemima, računarske inteligencije i pratećih srodnih disciplina. Ovladavanje tim sposobnostima i veštinama je potrebno kako bi se ojačao stvaralački potencijal kandidata prilikom uočavanja, definisanja i analize upravljačkih problema, razvila sposobnost kritičkog i konstruktivnog mišljenja i formulisanja predloga koji mogu da izdrže naučnu kritiku, a što se postiže prethodnim ovladavanjem metodologije naučno-istraživačkog rada. Takodje, važan cilj je i razvijanje sposobnosti za timski rad i vodjenje naučno-istraživačkog rada, ali i ovladavanje praktičnim veštinama potrebnim za profesionalno obavljanje posla i uspešan razvoj karijere. Predmetnospecifični obrazovni ciljevi su da se studenti osposobe da koriste i razvijaju, u istraživačke i praktične svrhe, metode: operacionih istraživanja, statistike, nauke o menadžmentu (poslovne analitike), upravljanja sistemima, računarske inteligencije i drugih srodnih oblasti.
Ciljevi studijskog programa su izvedeni prema sličnim studijskim programima u svetu, odnosno u skladu sa savremenim pravcima razvoja i preporukama vodećih svetskih autoriteta u ovim naučnim disciplinama. Studijski program je sastavljen tako da njegovim pohadjanjem student postaje visokokompetentan profesionalac u oblasti poslovne analitike i optimizacije, računarske inteligencije i upravljanja sistemima. Studenti razvijaju vrhunska znanja i veštine koja im omogućavaju inženjerski pristup u identifikaciji, analizi i rešavanju problema upravljanja, zasnovan na primeni informacionih i komunikacionih tehnologija.
Postavljeni ciljevi su usaglašeni sa osnovnim zadacima i ciljevima Fakulteta organizacionih nauka navedenim u Statutu Fakulteta. Opšti ciljevi programa su Budući doktori organizacionih nauka će svoja ranija stečena inženjerska znanja unaprediti naučnim i stručnim znanjima koja će im pružiti dodatnu tržišnu vrednost. Stečene kompetencije studentima će omogućiti zaposlenje u obrazovnim i naučno-istraživačkim ustanovama ili u preduzećima koja su posvećena unapredjenju sopstvenog poslovanja i naučno-istraživačkog rada kao i omogućiti pružanje konsultantskih usluga u oblasti poslovne analitike i primene veštačke inteligencije.
Studijski program Optimizacija i analitika je u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije u RS od 2020-2027. godine, usvojenom od strane Vlade Republike Srbije. Doktori organizacionih nauka stiču najviše kompetencije u oblasti poslovne analitike i veštačke inteligencije, zasnovane pre svega na svrsishodnom korišćenju informaciono-komunikacionih tehnologija. Na osnovu Nacionalnog okvira kvalifikacija i Medjunarodne standardne klasifikacije obrazovanja (ISCEDF 2013), studijski program je NOKS nivo 8 i pripada oblastima obrazovanja:
0413 Menadžment i administracija: Nauka o menadžmentu
0541 Matematika: Operaciona istraživanja
0522 Statistika
0619 Informacione i komunikacione tehnologije (IKT): Veštačka inteligencija
Svršeni studenti poseduju vrhunska teorijska i praktična znanja i veštine potrebna za naučnoistraživački rad, prezentovanje rezultata naučnoj i stručnoj javnosti, što im omogućava da se, uz poznavanje stranog jezika, dobre naučne prakse i pridržavanje etičkih kodeksa, uključe i u medjunarodne istraživačke projekte. Predvidjena je obaveza studenata da tokom studija publikuju rezultate svog naučno-istraživačkog rada na domaćim i medjunarodnim konferencijama, odnosno naučnim časopisima.
Predmetno-specifične sposobnosti koje student stiče podrazumevaju:
- razvoj i primenu optimizacionih modela i metoda preskriptivne analitike,
- razvoj i primenu statističkih modela metoda za predvidjanje,
- razvoj i primenu metoda i tehnika računarske inteligencije i upravljanja sistemima,
- primenu znanja u rešavanju problema u novom ili nepoznatom okruženju i u multidisciplinarnim oblastima.
Doktori nauka stiču kompetencije, koje im omogućavaju da:
- kritički misle, deluju kreativno i samostalno ili timski timu u okviru naučno-istraživačkih projekata i u realnom poslovnom okruženju,
- identifikuju konkretni problem, po potrebi metodom apstrakcije zamene originalni fenomen dovoljno reprezentativnim, ali jednostavnijim sistemom (modelom),
- izvedu kvantitativnu analizu problema primenom metoda optimizacije, statističkih metoda, metoda računarske inteligencije ili metoda i tehnika upravljanja sistemima,
- konstruišu rešenje i simuliraju ponašanje sistema nakon uvodjenja odabranog rešenja,
- implementiraju odabrano rešenje u praksi i održe sistem u režimu traženih performansi.
Struktura studijskog programa Optimizacija i analitika
Predmeti | Opis | Aspekt studenta |
Korpa 1: · Predmet 1 | Metodologija naučnih istraživanja | Obavezan predmet |
Izborna korpa 2: · Predmet 2 · Predmet 3 · Predmet 4 · Predmet 5 · Predmet 6 | Predmeti izbornih područja: · Operaciona istraživanja · Nauka o menadžmentu · Upravljanje sistemima i računarska inteligencija | Student bira 5 od 21 predmeta |
Izborna korpa 3: · Predmet 7 · Predmet 8 | Izborni predmeti studijskog programa: U ovoj korpi se nalaze svi predmeti izborne korpe 2 i drugi predloženi predmeti studijskog programa (korpa 3) | Student bira 2 od 34 predmeta |
Izborna korpa 4: · Predmet 9 | Na ovoj poziciji se nude svi predmeti akreditovanih studijskih programa DAS Fakulteta organizacionih nauka i studijskih programa drugih fakulteta u skladu sa Zakonom. | Student bira jedan predmet |
Student može izabrati najviše šest predmeta iz izbornih korpi 2, 3 i 4 sa iste katedre. Student može polagati najviše tri predmeta kod istog nastavnika.
Student može birati samo one predmete koje nije već položio na drugim pozicijama ovog programa.
Ukoliko student izabere 5 predmeta iz jednog od navedenih izbornih područja, u dodatku diplomi će mu u delu „Dodatne informacije o studentu“ pisati naziv i opis tog izbornog područja.
Predmeti po korpama Korpa 1 (obavezan predmet)
R.b. | Šifra | Naziv |
1 | 01.D20047 | Metodologija naučno-istraživačkog rada |
Predmeti izbornih područja su predmeti studijskog programa koji su pripadaju naučnoj oblasti nekog od ponudjenih izbornih područja.
Predmeti izbornog područja Operaciona istraživanja (OI)
R.b. | Šifra | Naziv |
1 | 01.D20013 | Globalna optimizacija |
2 | 01.D20036 | Kombinatorna optimizacija |
3 | 01.D20045 | Metaheuristike |
4 | 01.D20060 | Nelinearno programiranje |
5 | 01.D20062 | Novi trendovi u operacionim istraživanjima |
6 | 01.D20092 | Stohastičko i fazi programiranje |
7 | 01.D20010 | Višekriterijumska optimizacija i odlučivanje |
8 | 01.D20053 | Multivarijaciona analiza – izabrana poglavlja |
Predmeti izbornog područja Nauka o menadžmentu (NoM)
R.b. | Šifra | Naziv |
1 | 01.D20035 | Kvantitativni modeli i metode u menadžmentu |
2 | 01.D20045 | Metaheuristike |
3 | 01.D20059 | Nauka o menadžmentu |
4 | 01.D20062 | Novi trendovi u operacionim istraživanjima |
5 | 01.D20101 | Upravljanje lancima snabdevanja – odabrana poglavlja |
6 | 01.D20056 | Napredna analitika i merenje performansi |
7 | 01.D20091 | Statistika u menadžmentu |
8 | 01.D20065 | Odlučivanje – odabrana poglavlja |
Predmeti izbornog područja Upravljanje sistemima i računarska inteligencija (USiRI)
R.b. | Šifra | Naziv |
1 | 01.D20062 | Novi trendovi u operacionim istraživanjima |
2 | 01.D20098 | Teorija sistema – odabrana poglavlja |
3 | 01.D20107 | Fazi logika i sistemi – odabrana poglavlja |
4 | 01.D20061 | Neuronske mreže i sistemi – odabrana poglavlja |
5 | 01.D20014 | Dinamički modeli finansijskih tržišta |
6 | 01.D20011 | Vremenske serije i fraktali – odabrana poglavlja |
7 | 01.D20086 | Sistemi sa diskretnim dogadjajima |
8 | 01.D20079 | Računarska inteligencija – odabrana poglavlja |
Predmet Novi trendovi u operacionim istraživanjima se nalazi u sve tri grupe predmeta izbornih područja, a predmet Metaheuristike u izbornim područjima OI i NoM. Ukupan broj predmeta u korpi 2 je 21.
Izborna korpa 3 sadrži sve predmete izborne korpe 2 (21 predmet) i predmete studijskog programa koji nisu predmeti izbornih područja. Ukupan broj predmeta u korpi 3 je 34.
Predmeti studijskog programa koji nisu predmeti izbornih područja
R.b. | Šifra | Naziv |
1 | 01.D20006 | Algoritmi i složenost |
2 | 01.D20012 | Geometrija i informatika |
3 | 01.D20015 | Diskretna matematika |
4 | 01.D20072 | Primenjena matematička analiza |
5 | 01.D20073 | Primenjena numerička analiza |
6 | 01.D20097 | Teorija kombinatornih algoritama |
7 | 01.D20023 | Inženjerska ekonomika |
8 | 01.D20041 | Mašinsko učenje – odabrana poglavlja |
9 | 01.D20104 | Upravljanje proizvodnjom i uslugama – odabrana poglavlja |
10 | 01.D20089 | Spredšit inženjerstvo |
11 | 01.D20116 | Metode i modeli menadžmenta tehnologije, inovacija i ekologije |
12 | 01.D20020 | Životna sredina, zdravlje i sigurnost |
13 | 01.D20090 | Standardizacija u informacionim sistemima i tehnologijama – odabrana poglavlja |
- Metodologija naučno-istraživačkog rada
- Višekriterijumska optimizacija i odlučivanje
- Vremenske serije i fraktali-odabrana poglavlja
- Globalna optimizacija
- Dinamički modeli finansijskih tržišta
- Kvantitativni modeli i metode u menadžmentu
- Kombinatorna optimizacija
- Metaheuristike
- Multivarijaciona analiza – izabrana poglavlja
- Napredna analitika i merenje performansi
- Nauka o menadžmentu
- Nelinearno programiranje
- Neuronske mreže i sistemi – odabrana poglavlja
- Novi trendovi u operacionim istraživanjima
- Odlučivanje – odabrana poglavlja
- Računarska inteligencija – odabrana poglavlja
- Sistemi sa diskretnim dogadjajima
- Statistika u menadžmentu
- Stohastičko i fazi programiranje
- Teorija sistema – odabrana poglavlja
- Upravljanje lancima snabdevanja – odabrana poglavlja
- Fazi logika i sistemi – odabrana poglavlja
- Algoritmi i složenost
- Geometrija i informatika
- Diskretna matematika
- Životna sredina, zdravlje i sigurnost
- Inženjerska ekonomika
- Mašinsko učenje-odabrana poglavlja
- Primenjena matematička analiza
- Primenjena numerička analiza
- Spredšit inženjerstvo
- Standardizacija u informacionim sistemima i tehnologijama – odabrana poglavlja
- Teorija kombinatornih algoritama
- Upravljanje proizvodnjom i uslugama – odabrana poglavlja
- Metode i modeli menadžmenta tehnologije, inovacija i ekologije
- Pristupni rad
- Doktorska disertacija – izrada i odbrana
- Doktorska disertacija – Samostalan naučno-istraživački rad
- Antić R. Slobodan
- Bogojević Arsić T. Vesna
- Bohanec S. Marko
- Boričić B. Marija
- Bulajić V. Milica
- Delibašić V. Boris
- Dragović T. Ivana
- Džamić Ž. Dušan
- Djoković M. Aleksandar
- Djordjević Milutinović S. Lena
- Filipović V. Jovan
- Ignjatović P. Marina
- Ilić J. Bojan
- Jeremić M. Veljko
- Jovanović Z. Miloš
- Kuzmanović S. Marija
- Lečić-Cvetković M. Danica
- Makajić-Nikolić D. Dragana
- Martić M. Milan
- Mihić R. Olivera
- Mijatović S. Ivana
- Milošević D. Pavle
- Nikolić T. Nebojša
- Obradović B. Zoran
- Panić V. Biljana
- Petković G. Jasna
- Petrović B. Nataša
- Poledica M. Ana
- Radojičić A. Zoran
- Rakićević M. Aleksandar
- Savić I. Gordana
- Stanojević J. Milan
- Stojanović A. Milica
- Stošić A. Biljana
- Suknović M. Milija
- Todorčević P. Vesna
- Vukmirović V. Dragan
