Doktorske studije imaju najmanje 180 ESPB bodova, uz prethodno ostvareni obim studija od najmanje 300 ESPB bodova na osnovnim akademskim i master akademskim studijama, odnosno na završenim integrisanim akademskim studijama. Doktorska disertacija je završni deo studijskog programa doktorskih studija.
Predmet akreditacije su trogodišnje Doktorske studije Fakulteta organizacionih nauka pod nazivom Informacioni sistemi i tehnologije. Cilj studiranja je sticanje akademskog naziva Doktor nauka – informacioni sistemi, a stiče se odbranom doktorske disertacije nakon ispunjenja svih ispitnih obaveza predviđenih studijskim programom. Ishod procesa učenja je osposobljavanje za samostalan naučno-istraživački rad u područjima: informacioni sistemi, informacione tehnologije i informaciono inženjerstvo (nauka o podacima). Tokom trajanja doktorskih studija studenti treba da steknu najmanje 180 ESPB, uz uslov da su prethodno ostvarili najmanje 300 ESPB na osnovnim akademskim i master akademskim studijama u oblasti organizacionih ili srodnih nauka.
Tokom prva tri semestra studenti prati i savetuje mentor-savetnik iz reda nastavnika na odabranom studijskom području. Studenti slušaju po tri predmeta u svakom od prva tri semestra. Polaganjem svakog predmeta stiču 10 ESPB, odnosno ukupno 90 ESPB. U četvrtom semestru studenti biraju mentora i uz njegovu aktivnu podršku sprovode studijski istraživački rad sa ciljem da izrade pristupnog rada za doktorsku disertaciju, čijom odbranom stiču 30 ESPB. Uspešnom odbranom pristupnog rada, studenti stiču pravo prijave doktorske disertacije. Tokom petog i šestog semestra, studenti realizuju doktorsku disertaciju, a njenom odbranom stiču 60 ESPB.
Studije na doktorskim studijama organizuju se kroz predavanja, studijski istraživački rad, praktičan rad u laboratoriji, izradu i odbranu pristupnog rada i doktorske disertacije. Svoj istraživački interes student prvo definiše izborom predmeta u saradnji s mentorom-savetnikom. Zatim, student produbljuje znanja i veštine u izabranim problemskim domenima kroz studijski istraživački rad i kroz identifikovanje i analizu konkretnog istraživačkog problema obuhvaćenog realizacijom pristupnog rada. Najdublje znanje student mora da pokaže u užoj naučnoj oblasti koja je predmet njegove doktorske disertacije. Kroz realizaciju doktorske disertacije, student mora da obradi istraživački problem koji zavređuje nivo doktorske disertacije i pri tome ostvari sopstvene, originalne naučne doprinose. Izborni predmeti biraju se, po pravilu, iz grupe predloženih predmeta u izabranom području interesovanja. Studenti imaju mogućnost da do 30 ESPB, uz saglasnost mentora-savetnika, ostvare polaganjem ispita iz drugog studijskog programa doktorskih studija Fakulteta organizacionih nauka, ili nekog drugog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Svrha studijskog programa je osposobljavanje studenata za visokokvalitetan i samostalan naučno-istraživački rad u oblasti informacionih sistema i tehnologija. Studijski program koncipiran je tako da studente upozna s aktuelnim naučnim dostignućima, da ih osposobi za sopstveno kritičko ocenjivanje javno dostupnih naučnih rezultata, kao i samostalno kreiranje, organizovanje i vođenje
naučno-istraživačkih projekata i timova. Studenti će, takođe, biti osposobljeni da izvode relevantne i naučno zasnovane zaključke na osnovu sprovedenih istraživanja i publikuju radove u oblasti informacionih sistema i tehnologija i srodnih naučnih oblasti.
Svršeni studenti doktorskih studija treba da unaprede svoja ranije stečena akademska znanja novim znanjima i veštinama, te da sticanjem kompetencija koje su društveno opravdane, korisne i izrazito tražene u savremenom, digitalnom dobu, doprinose daljem razvoju društva, bilo u oblasti obrazovanja, naučnog istraživanja ili razvoja novih tehnologija, postupaka, proizvoda i usluga.
Studijski program doktorskih studija informacionih sistema i tehnologija usklađen je sa vizijom, misijom i ciljevima Fakulteta organizacionih nauka i u skladu je sa Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Unutar ovog studijskog programa, izborni predmeti omogućavaju duboko i interdisciplinarno profilisanje studenata doktorskih studija u oblastima informacionih sistema, informacionih tehnologija i informacionog inženjerstva.
Realizacijom ovako koncipiranog studijskog programa, školuju se doktori nauka, istraživači i inženjeri koji poseduju visoko tražena znanja i kompetentnost u evropskim i svetskim okvirima.
Osnovni cilj ovog studijskog programa doktorskih studija je da studenti steknu najviše naučne sposobnosti i akademske veštine iz oblasti informacionih sistema i tehnologija i srodnih disciplina i da, pri tome, aktivno ovladaju metodologijom naučno-istraživačkog rada. Ovladavanje takvim sposobnostima i veštinama ojačava stvaralački potencijal studenta prilikom uočavanja,identifikacije i analize istraživačkih problema u praktičnom delovanju, razvija sposobnostkritičkog i konstruktivnog mišljenja, kao i sposobnost samostalnog, racionalnog i sistematičnog formulisanja naučno zasnovanih predloga i rešenja koji mogu da izdrže naučnu kritiku. Takođe,važni ciljevi su razvijanje sposobnosti za timski rad, prenos znanja drugim studentima i kolegama,upravljanje naučno-istraživačkim radom, ovladavanje veštinama potrebnim za profesionalno i etički ispravno obavljanje posla, kao i uspešan razvoj karijere.
Ciljevi ovog studijskog programa usklađeni su sa ciljevima srodnih studijskih programa u svetu, kao i sa preporukama vodećih svetskih autoriteta u ovoj oblasti. Studijski program osmišljen je isačinjen tako da njegovim uspešnim završetkom student postaje visoko kvalitetan istraživač i profesionalac u oblasti informacionih sistema i tehnologija, koji poseduje najdublja znanja, veštine i sposobnost sistematičnog praćenja savremenih naučnih dostignuća u svetu i njihovog kreativnog korišćenja u daljem profesionalnom radu, koji može biti bilo fundamentalnog ili primenjenog istraživačkog karaktera. Stečena teorijsko-istraživačka znanja u oblasti informacionih sistema, informacionih tehnologija i informacionog inženjerstva omogućavaju inženjerski pristup s primenama u najrazličitijim problemskim domenima automatizacije poslovanja i upravljanja informacijama i s ciljem obezbeđenja visoko kvalitetne identifikacije i analize istraživačkih i inženjerskih problema, kao i konstruisanja, ocenjivanja kvaliteta i uvođenja u upotrebu složenih rešenja za takve probleme.
Postavljeni ciljevi usaglašeni su sa osnovnim ciljevima i delatnošću Fakulteta organizacionihnauka, navedenim u Statutu Fakulteta. Doktorandi unapređuju svoja ranije stečena akademska znanjanovim znanjima i veštinama koja im osiguravaju kompetentnost za dalji istraživački rad i tržišnu konkurentnost, a stečena kvalifikacija omogućava im zaposlenje u obrazovnim ustanovama, naučno-istraživačkim institutima ili u preduzećima koja su intenzivno posvećena unapređenju sopstvenog rada i otvorena ka inovativnim ili istraživačko orijentisanim pristupima i rešenjima.
Svršeni studenti doktorskih studija organizacionih nauka poseduju duboka znanja, istraživačke veštine i kompetencije, koje im omogućavaju da kritički misle, deluju kreativno i samostalno u realnim uslovima istraživačkog i profesionalnog rada. U mogućnosti su da primenom naučno zasnovanih pristupa i metoda identifikuju konkretni problem, po potrebi postupkom apstrakcije zamene originalni fenomen dovoljno reprezentativnim, ali jednostavnijim sistemom ili modelom, u kojem mogu da izvedu kvantitativnu analizu problema i konstruišu rešenje, simuliraju ponašanje sistema pre i nakon uvođenja odabranog rešenja sa uočavanjem dobrih i loših osobina predloženog pristupa, primenjuju visokoformalizovane i kvantitativno zasnovane metode odlučivanja u uvođenju odbranog rešenja u primenu i održavanju sistema u režimu traženih performansi.
Svršeni studenti vladaju znanjima i veštinama potrebnim za prezentovanje rezultata svog naučno-istraživačkog rada naučnoj javnosti, što im omogućava da se, uz poznavanje stranog jezika, dobre naučne prakse i pridržavanje etičkih kodeksa, uključe i u međunarodne istraživačke projekte.
Studijskim programom predviđena je obaveza studenata da tokom studija, a pre odbrane doktorske disertacije, publikuju rezultate svog naučno-istraživačkog rada na konferencijama nacionalnog i međunarodnog nivoa, kao i u naučnim časopisima, od kojih barem jedan rad mora biti objavljen u časopisu uključenom u SCI listu s objavljenim faktorom uticajnosti. U okviru studijskog istraživačkog rada koji se odvija u laboratorijama i centrima Fakulteta, a koji po pravilu uključuje i praktične realizacije predloženih rešenja, studenti ovladavaju znanjima, veštinama, naučnim postupcima i tehnologijama od interesa.
U zavisnosti od odabranog izbornog područja, kandidati su osposobljeni da zadovolje visoke i specifične zahteve koji se odnose na društvene potrebe, kao i potrebe organizacionih sistema, a koje su u vezi s oblastima informacionih sistema, informacionih tehnologija, informacionog inženjerstva i srodnim oblastima.
Savladavanjem ovog studijskog programa kandidat stiče duboko poznavanje i razumevanje izučavanih naučnih disciplina, stiče sposobnost rešavanja problema uz upotrebu naučnih metoda i postupaka, može da prati savremena dostignuća u nauci i struci, i ima mogućnost da povezivanjem znanja iz izučavanih naučnih disciplina uspešno rešava i najsloženije probleme iz oblasti informacionih sistema i tehnologija.
Ishodi učenja na ovom studijskom programu obezbeđuju da se sticanjem dubokih znanja i veština u oblasti informacionih sistema i tehnologija studenti osposobe za:
– razvoj novih tehnologija i postupaka, kao i kreiranje inovativnih rešenja u oblastima studijskog programa, uz razumevanje i korišćenje najsavremenijih znanja i dostignuća u svetu,
– formulaciju i rešavanje konkretnih problema koji se odnose na sve aspekte upravljanja informacijama u organizacionim sistemima i društvenoj zajednici, uz sposobnost primene: savremenih metodoloških pristupa razvoja informacionih sistema i softvera, nauke o podacima, optimizacionih metoda i kvantitativno zasnovanih pristupa u upravljanju performansama sistema,
– kritičku analizu, ocenjivanje, prilagođavanja, inovacije i uspešnu primenu naprednih metoda i alata za automatizaciju razvoja informacionih sistema, kao i modelovanje i automatizaciju poslovnih procesa,
– razvoj novih, kao i izbor, ocenu, unapređenje i uspešnu primenu aktuelnih metoda, tehnika i standarda za integraciju i obezbeđenje interoperabilnosti poslovnih sistema i softvera informacionih sistema,
– razvoj novih, kao i izbor, ocenu, unapređenje i uspešnu primenu aktuelnih metoda, tehnika i standarda za projektovanje i integraciju složenih sistema i razvoj analitičkih i izveštajnih sistema, zasnovanih na agregiranim podacima,
– razvoj i primenu odgovarajućih metoda i tehnika nauke o podacima, upravljanja velikim skupovima podataka, veštačke inteligencije, mašinskog učenja i poslovnog izveštavanja za unapređenje poslovanja organizacija i društva, u celini,
– razvoj novih, kao i izbor, ocenu, unapređenje i uspešnu primenu aktuelnih metoda, tehnika i standarda za oblikovanje modela za automatizaciju i podršku odlučivanju na svim nivoima u organizacionim sistemima,
– brigu o sigurnosti i bezbednosti informacija, kao i razvoj i primenu metoda i tehnika obezbeđenja zaštite informacionih sistema i, dodatno, infrastrukture koja uključuje računarske mreže i arhitekture takvih sistema,
– razvoj novih, kao izbor, ocenu, unapređenje i uspešnu primenu odgovarajućih biometrijskih tehnologija i implementaciju biometrijskih sistema,
– projektovanje i implementaciju savremenih distribuiranih i paralelnih sistema za upravljanje velikim količinama podataka, zasnovanim na najnovijim paradigmama koje uključuju, između ostalih, blockchain tehnologije, tehnologije u oblaku i NoSQL sisteme za upravljanje podacima i
– ocenu i primenu odgovarajućih tehnika multimedijalne komunikacije.
Pri postizanju navedenih ishoda učenja, sticanjem konkretnih znanja i veština u oblasti studijskog programa, student se, konačno, osposobljava za samostalno rešavanje novih teorijskih i praktičnih problema, kao i organizovanje i sprovođenje novih razvojnih i naučnih istraživanja.
Vrlo značajan ishod učenja je kreirana svest studenta o akademskom integritetu i etici u naučnom radu. Student je osposobljen da kritički razmišlja, deluje na savestan način i racionalno, uz puno poštovanje svih naučnih i stručnih principa, i time na najbolji mogući način doprinosi daljem razvoju naučne misli i društva u celini.
Predloženi kurikulum predstavlja nadogradnju kurikuluma osnovnih, master i specijalističkih akademskih studija u oblasti informacionih sistema i tehnologija i informacionog inženjerstva, koja je zasnovana na produbljivanju već izučavanih relevantnih naučnih disciplina, odnosno na uvođenju naučnih disciplina koja se povezuju na prethodno izučavane discipline.
Tokom trogodišnjeg trajanja doktorskih studija studenti treba da steknu najmanje 180 ESPB, uz uslov da su prethodno ostvarili najmanje 300 ESPB na osnovnim akademskim i master akademskim studijama u oblasti organizacionih ili srodnih nauka. Kurikulum je struktuiran tako da studentima omogući, u zavisnosti od specifičnog interesovanja koje iskazuju u oblastima pokrivenim studijskim programom, postepeno uvođenje u naučno-istraživački rad, koje započinje izborom predmeta u saradnji s dodeljenim mentorom-savetnikom. U prvoj fazi, koja traje prva tri semestra, student sluša i polaže obavezni predmet Savremena istraživanja u oblasti informacionih sistema i tehnologija, a potom još osam odabranih izbornih predmeta sa izbornih pozicija, definisanih strukturom studijskog programa. Na osnovu Pravilnika o mobilnosti studenata i prenošenju ESPB bodova, Univerziteta u Beogradu, studenti imaju mogućnost da kroz programe međunarodne razmene studenata ili na bazi drugih sporazuma ili ugovora ostvare ESPB bodove na drugoj visokoškolskoj ustanovi u skladu sa ishodom procesa učenja koji je definisan studijskim programom.
Svi predmeti su jednosemestralni, pri čemu jedan bod odgovara približno 30 sati aktivnosti studenta. Studenti slušaju po tri predmeta u svakom od prva tri semestra, a polaganjem svakog predmeta stiču 10 ESPB, odnosno ukupno 90 ESPB. Kurikulum zadovoljava zahtev iz standarda da se najmanje 50% od ukupnog broja ESPB bodova za predmete stiče polaganjem izbornih predmeta. U ovom delu studija svakog studenta prati i savetuje dodeljeni mentor-savetnik. Druga faza studija započinje četvrtim semestrom, kada studenti biraju mentora i uz njegovu aktivnu podršku sprovode studijski istraživački rad sa ciljem izrade pristupnog rada, koji prethodi prijavi doktorske disertacije, čijom uspešnom odbranom stiču 30 ESPB. Studenti se fokusiraju na istraživanje problema koji je predmet njihovog interesovanja. Imaju zadatak da prirede pregled stanja u izučavanoj oblasti sa uporednom analizom postojećih rešenja i sopstvenim kritičkim osvrtom. Poslednji deo pristupnog rada sadrži identifikaciju aktuelnog problema iz istraživane naučne oblasti za koji će da sprovedu samostalna istraživanja u poslednjoj godini studija, ciljeve koje bi želeli da ostvare, plan sa fazama i metodama istraživanja, predviđenom dinamikom realizacije, okvirni sadržaj doktorske disertacije, izvore literature, kao i očekivane naučne doprinose.
Detaljan opis zahteva koji se odnose na pripremu doktorske disertacije dat je u Pravilniku o doktorskim studijama i doktorskoj disertaciji. Odbranom pristupnog rada, i formalnom prijavom doktorske disertacije, započinje treća faza studija. U ovoj fazi je poslednja godina studija koja predstavlja samostalni studijski istraživački rad sa ciljem izrade i odbrane doktorske disertacije čime studenti stiču još 60 ESPB. Pravilnik o doktorskim studijama detaljno uređuje prava i obaveze studenata tokom doktorskih studija.
Kurikulum je prikazan tabelarno ispod:
Redni broj | Predmet | Predavanja + Studijsko istraživački rad | Semestar | ESPB |
---|---|---|---|---|
1 | Savremena istraživanja u oblasti informacionih sistema i tehnologija | 4 + 3 | Prvi | 10 |
2 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Prvi | 10 |
3 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Prvi | 10 |
4 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Drugi | 10 |
5 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Drugi | 10 |
6 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Drugi | 10 |
7 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Treći | 10 |
8 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Treći | 10 |
9 | Izborni predmet studijskog područja | 4 + 3 | Treći | 10 |
10 | Pristupni rad | 0 + 20 | Četvrti | 30 |
11 | Doktorska disertacija – samostalni naučno-istraživački rad | 0 + 20 (po semestru) | Peti/Šesti | 40 |
12 | Doktorska disertacija – izrada i odbrana | 0 + 20 (po semestru) | Peti/Šesti | 20 |
Spisak izbornih predmeta i njihovi silabusi se nalazi u odeljku Predmeti.
Studijski program doktorskih studija Informacioni sistemi i tehnologije je celovit i sveobuhvatan, i studentima nudi najnovija naučna saznanja iz predmetne naučne oblasti. Usklađen je s jedne strane sa vizijom, misijom i ciljevima Fakulteta organizacionih nauka, postavljenih Statutom Fakulteta, u skladu je sa Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije, a sa druge strane sa savremenim svetskim naučnim tokovima i stanjem struke u ovoj naučnoj oblasti.
Formalno i strukturno primenjena metodologija doktorskih studija usaglašena je sa praksom vodećih inostranih obrazovnih ustanova u svetu, a posebno u Evropi, u cilju podrške napora za uključivanje Univerziteta u Beogradu u Jedinstven evropski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education Area – EHEA). Na taj način, ostvareni su uslovi za praktičnu implementaciju mobilnosti studenata i nastavnika.
Pri dizajniranju studijskog programa korišćeni su de facto svetski standardi u oblasti poslovne primene informaciono-komunikacionih tehnologija, koje postavljaju zajedno udruženja ACM i IEEE Computer: Computing Curricula 2020: Paradigms for Global Computing Education CC2020, Information Technology IT2008, Software Engineering GSwE2009, Information Systems IS2010 Curriculum Update, Computer Science Curricula 2013 CS2013, Global Competency Model for Graduate Degree Programs in Information Systems MSIS2016 i Computing Competencies for Undergraduate Data Science Curricula CCDS2021.
Preporuke se mogu naći na adresama:
– http://www.acm.org/education/curricula-recommendations i
– https://www.computer.org/education/courses.
Akreditovani inostrani programi doktorskih studija sa kojima je izvršeno detaljno upoređivanje usklađenosti su:
– Fakultet za organizaciju i informatiku Univerziteta u Zagrebu, Republika Hrvatska,
https://www.foi.unizg.hr/studiji/posd/dok,
– Fakultet za organizacione nauke Univerziteta u Mariboru, Republika Slovenija,
http://www.fov.uni-mb.si/Studij/Doktorski-studij,
– School of Computing and Information, University of Pittsburg, Sjedinjene Američke Države,
http://sci.pitt.edu/academics/doctoral/is/
U kreiranju i osavremenjivanju sadržaja studijskog programa korišćen je kao uzor i program na Business School, The Hong Kong University of Science and Technology, Narodna Republika Kina,
http://www.bm.ust.hk/isom/programs-n-courses/pg-programs/phd-in-is/program/phdis.
Studijski program Informacioni sistemi i tehnologije usaglašen je sa evropskim standardima u pogledu uslova upisa na program, trajanja studija, načina studiranja, broja ostvarenih ESPB bodova, sadržaja obaveznih i izbornih predmeta i sticanja zvanja doktora nauka.
Lista predmeta
Lista nastavnika